POSTSOCIJALISTIČKA TRANSFORMACIJA I STAVOVI PREMA RADU U REPUBLICI SRPSKOJ: PRIMENA HOFSTEDOVOG MODELA

Autori

  • Aleksandar Janković Univerzitet u Banjoj Luci, Fakultet političkih nauka, BiH
  • Dragana Despić Alphabet Group d.o.o., Banja Luka, BiH

DOI:

https://doi.org/10.63356/FPNDP.2025.003

Ključne reči:

vrednosti, kultura, distanca moći, izbegavanje neizvesnosti, individualizam, muške i ženske vrednosti

Apstrakt

U radu se na teorijskom nivou ispituje evoluciona pretpostavka o promeni vrednosti i stavova prema radu usled sistemske promene – prelaska iz socijalizma u kapitalizam. U osnovi ove teze leži modernizacijska teorija. Empirijski deo istraživanja se odnosi na praćenje promena stavova prema radu i njihovih prediktora, koji se menjaju u procesu postsocijalističke transformacije i uspostavljanja perifernog kapitalizma u BiH. U radu se služimo podacima iz tri vremenske tačke: socijalistička Jugoslavija početkom 1970-ih, deblokirana postsocijalistička transformacija u Srbiji 2000. godine i konsolidovana postsocijalistička transformacija u BiH/Republici Srpskoj 2020-2023., kada se naziru konture uspostavljenog kapitalističkog sistema. Za potrebe analize je korišten standardni Hofstedov VSM80 (Value Survey Module), uz određene adaptacije koje su urađene u istraživanju u Srbiji (bihejvioralna procena menadžerskog ponašanja za distancu moći i namera ostanka u preduzeću za izbegavanje neizvesnosti), koje smo usvojili radi uporedivosti podataka. U analizi je korišćena mulivarijaciona analiza varijanse (MANOVA) koja je potvrdila polazne pretpostavke o vrednosnim promenama. Nalazi ukazuju na stabilne pomake u skladu s trendovima modernizacije: opadanje distance moći, rast individualizma, stabilnost kolektivizma i izbegavanja neizvesnosti, rast muških vrednosti u dominantno ženskoj kulturi.

##submission.downloads##

Objavljeno

2026-01-26