LIŠENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI OSOBA S DUŠEVNIM POREMEĆAJIMA U SUDSKOJ PRAKSI EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

Autori

  • Helga Špadina Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet, Hrvatska

DOI:

https://doi.org/10.7251/FPNDP2405101S

Ključne reči:

invaliditet, CRPD, nesposobnost, skrbništvo, ECHR

Apstrakt

Poslovna sposobnosti ima ključnu ulogu u ostvarivanju većine ljudskih prava. Lišenje poslovne sposobnosti punoljetnih osoba treba se primijeniti samo u iznimnim slučajevima teške mentalne nesposobnosti potvrđene objektivnim medicinskim vještačenjem i podložnu redovitoj medicinsko-sudskoj reviziji. UN-ov Odbor za prava osoba s invaliditetom otišao je i korak dalje i preporučio državama strankama da zakonski ukinu i u praksi provode oduzimanje poslovne sposobnosti na temelju mentalne bolesti te uvedu sustave odlučivanja uz podršku. Potpuno oduzimanje poslovne sposobnosti za osobe s mentalnim poteškoćama bez odgovarajuće zaštite i liječničkog pregleda moglo bi dovesti do povrede njihovih temeljnih ljudskih prava i dostojanstva. Glavno istraživanje usmjereno je na pravnu analizu prakse Europskog suda za ljudska prava i najrelevantnijih međunarodnih pravnih instrumenata o (ne)uskraćivanju poslovne sposobnosti osobama s duševnim smetnjama. Dva su pravna pitanja posebno relevantna – prvo, ima li (česta) upotreba instituta potpunog oduzimanja poslovne sposobnosti pravni temelj u međunarodnim pravnim instrumentima. Drugo je analiza sudske prakse Europskog suda o zaštitnim mjerama potrebnim za usklađivanje ograničenja poslovne nesposobnosti osoba s mentalnim poremećajima s odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (ECHR).

##submission.downloads##

Objavljeno

2025-02-01